Hadis

Od Džabira, radijallahu anhu, se prenosi da je rekao: "Došao je neki beduin Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao: '0 Allahov Poslaniče, koja su to dva obavezujuća djela (koja za sobom povlače nagradu, odnosno kaznu na onom svijetu)?' On je rekao: 'Ko umre, a Allahu ne pripisuje druga (ne čini širk), ući će u Džennet, a ko umre, a Allahu pripisuje druga (čini širk), ući će u vatru.'"

Hadis bilježi imam Muslim

 

Ajet

    الَّذِينَ آمَنُواْ وَلَمْ يَلْبِسُواْ إِيمَانَهُم بِظُلْمٍ أُوْلَئِكَ لَهُمُ الأَمْنُ وَهُم مُّهْتَدُونَ

Biće sigurni samo oni koji vjeruju i vjerovanje svoje s mnogoboštvom ne miješaju; oni će biti na pravom putu.       

Prevod znacenja El-An'am 82

Uvod - naš cilj

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog

Zahvala pripada samo Allahu. Njega hvalimo i od Njega pomoć i oprost za naše grijehe tražimo. Allahu se utječemo od zla nas samih i naših loših postupaka. Onoga koga Allah uputi niko ga neće zavesti u zabludu. A onoga koga Allah ostavi u zabludi niko neće uputiit na pravi put. Svjedočimo da nema drugog božanstva koje uistinu zaslužuje ibadet osim Allaha, Jednog, Koji ortaka nema. I svjedočimo da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, Njegov rob i poslanik.

Kaže Uzvišeni Allah, u Kur’anu (u prijevodu ajeta): "O vjernici, bojte se Allaha istinskom bogobojaznošću i nipošto ne umirite osim kao muslimani!" (Al-Imran, 102)

Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme: Neprestano će jedna grupacija iz moga Ummeta pomagati Istinu. Neće im nauditi onaj ko im se suprotstavlja. (Muslim, 3/1309)

Dragi posjetici, ehlen ve sehlen na stranicu tevhida, stranicu koja će vam inšAllah pomoći da uz Allahovu Subhanehu ve Te’ala pomoć naučite osnovu naše vjere Islama, osnovu bez koje se insan nemože nazvati imenom islama. Bitnost učenja tevhida i pozivanja u njega je od životne važnosti i to je ono u šta su pozivali svi Allahovi Subhanehu ve Te’ala poslanici, robovanje samo Allahu Dželle ve A’la i nečinjenje mu širka. Porteba za ovim materijalom pokazala se velikom, s jedne strane što je materijala o ovoj temi veoma malo (u prevedenoj formi), a sa druge strane što nepoznavanje tevhida u ummetu doseglo drastične razmjere. Ovo naše vrijeme možemo možda najbolje opisati riječima kojima šejh Abdu-Latif b. Abdur-Rahman, rahimehullah, opisuje stanje ummeta i onoga što ga je pogodilo od širka u vremenu prije pojave dave šejha Muhammeda b. Abdul-Vehaba, rehumehullah, kada kaže:
"Njegovi sunarodnjaci i suvremenjaci u tom vremenu su bili u stanju čudnog islama među njima. Tragovi vjere među njima su se već bili izbrisali. Porušeni su temelji monoteističke vjere. Većinom je prevladalo ono u čemu su bili i sami neznabošci. Znamenja šerijata u tom vremenu su bila izbrisana. Prevladalo je neznanje i slijepo sliđenje i odstupanje od Kur'ana i sunneta i slijeđenja neznanog i neukog, koji od vjere nije znao osim onoga na čemu su bili stanovnici tih država, ili od odraslih i starih, koji su bili na onome što su preuzeli od svojih očeva i djedova. Dok su znamenja šerijata bila izbrisana. Tekstovi objave i osnova sunneta među njima su isčezli, a put očeva i prethodnika je bio uzdignutih pokazatelja. Predaje vračeva i taguta  su bili prihvaćeni a ne odbacivani niti odbijeni. Sa sebe su skinuli okovratnike tevhida i vjere. Ulagali su veliki trud u traženju pomoći i vezivanju za nekog drugog mimo Allaha, od evlija, dobrih, kipova, idola, šejtana..."

U jednom nasihatu kažu šejhovi Husejn i Abdullah, sinova šejha Muhammeda b. Abdul-Vehaba, Allah im se svima smilovao, : 
"Čovjek neće biti musliman sve dok ne spozna tevhid i dok ga ne uzme kao svoju vjeru, dok ne bude postupao po onome što nalaže, dok ne povjeruje u Poslanika sallallahu alejhi ve selleme, i u ono o čemu je obavijestio, dok mu se ne pokori u onome što je zabranio i naredio, dok ne povjeruje u njega i u ono sa čime je došao.
Onaj ko kaže: 'Ja neću neprijateljevati protiv mušrika'. Ili im se suprostavi ali ih ne proglasi nevjernicima. Ili kaže da se neće neprijateljski odnositi prema pripadnicima ΄La ilahe illallah΄ makar počinili kufr, širk i usprotivili se Allahovoj vjeri. Ili da kaže da se neće suprostaviti turbetima, on kao takav neće biti musliman nego je od onih za koje je Allah Subhanehu ve Te’ala rekao (u prijevodu ajeta):

"...te govore: 'U neke vjerujemo, a u neke ne vjerujemo', i žele između toga dvoga iznaći put neki, oni su zbilja pravi nevjernici." (En-Nisa, 150 – 151)

Za kraj navodimo i nasihat šejha Muhammeda bin 'AbdulWehhāba, rahimehullāh,:
' (Podsjećam vas na) Allāha, Allāha, braćo moja! Držite se čvrsto osnove vaše vjere,prvog i zadnjeg što je u njoj. Njene glavne stvari i temelja. A to je šehādet 'LĀ ILĀHE ILLALLĀH'. Naučite njegovo značenje, zavolite njegove sljedbenike i učinite ih svojom braćom, pa makar bili daleko od vas.

Učinite kufr u tāgūte, suprotstavljajte im se (neprijateljstvo, elmu’ādāh), mrzite one koje ih vole, ili se raspravljaju u njihovu korist, ili ih ne tekfīre, ili govore: ''Nemam ja nikakvih obaveza u pogledu njih'' – ili kaže – ''Nije me Allāh obavezao u pogledu njih!'' Uistinu je slagao na Allāha i izmislio. Naprotiv, Allāh ga je obavezao u pogledu njih i naredio mu da učini kufr u njih, da se njih odrekne, pa makar bili njegova braća i djeca.'' (Ed-Durer...'' 2/119-120)

Naša zadnja dova je: “Neka je hvala Allahu, Gospodaru svjetova”.

Admin: www.imamitewhida.com

Anketa

Ko su pripadnici ehlul-fetre

Mudre izreke

Šejhul-islam Muhammed b. Abdul Vehab, rahimehullah, kaže:
Pa La ilahe illallah sadrži negaciju i potvrdu božanstvenosti u cjelosti Allahu. Onaj ko se namjeri nečim kaburu, drvetu, kamenu, bliskom meleku ili poslanom vjerovjesniku, da mu pridonese kakvu korist ili otkloni štetu, on ga je time uzeo božanstvom mimo Allaha. Dok sa druge strane negira La ilahe illallah. Dat će mu se šansa na pokajanje, pa ako se pokaje prihvatit će se a ako ne onda će biti ubijen.
Ako bi ovaj mušrik rekao: Ja nisam imao za cilj osim potragu za berićetom, i ja sam ubijeđen da korist i štetu može dati samo Allah. Onda mu ti odgovori da su israelićani svojim riječima htjeli samo ono kao što je Allah rekao o njima kada su prešli preko mora:
"…pa oni naiđoše na narod koji se klanjao kumirima svojim. O Musa – rekoše –napravi i ti nama boga kao što i oni imaju bogove! –Vi ste, uistinu, narod koji nema pameti! – reče on." (prijevod znacenja sure El Araf, 138)
Durer sunnije

Biografije

On je šejhul-islam, Ahmed b. Abdul Halim b. Abdus Selam b. Abdullah b. Muhammed b. Hudr b. Ali b. Abdullah b. Tejmijje Nemiri Harrani zatim Dimeški, Ebul Abbas Tekijju Din. Rođen je u Harranu, u ponedeljak, desetog rebiul evela, 661 h. godine. Nakon što su tatari okupirali države Šama, Ibn Tejmijje je zajedno sa svojim ocem preselio u Damask i to 667 h. gdje je i odrastao. Šejhul-islam je odrastao u lijepoj okolini, u okrilju svoga oca, koji je bio imam, veoma dobar i bogobojazan čovjek, pa se njegov otac posvetio njegovom odgoju lijepo i naučno.

Imam Ibn Qajjim El-Dževzijje rođen je 691. godine po Hidžri. Znanje je primio od učenjaka i pravnika Damaska. Bio je dobar poznavalac mezheba. Odlično je poznavao islamsko-pravo, tako da je davao fetve. Družio se sa šejhom Tekijjuddinom ibn Tejmijom i učio od njega. Jedan je od najboljih poznavalaca tefsira u svom vremenu, a nauka o osnovama vjere (usulud-din) praktično se njegovim doprinosom upotpunila.

On je šejhul-islam, imam Muhammed b. Abdul-Vehab b. Sulejman b. Ali et-Temimi el-Hanbeli, šejh reformator islama na Arapskom poluotoku u 12. vijeku po vjerovjesničkoj hidžri. Šejh je rođen 1115 godine po hidžri. Ovo je poznato o njegovom rođenju, da mu se Allah smiluje. Neki kažu da je rođen 1111 hidžretske, ali je poznatije prvo mišljenje tj. da je rođen 1115 hidžretske. Učio je pred svojim ocem u mjestu Ujejna. Ovo je mjesto gdje je i ukopan, rahmetullahi alejhi. Ovo je poznato selo u Jemami u Nedždu, sjeverozapadno od Rijada. Između ovog mjesta i Rijada je razdaljina od oko 70 kilometara.

On je imam, autoritet, prvak fakiha, drugi obnovitelj, poznavaoc svih šerijatskih znanosti, vjerovjesnikovih hadisa, predanja prethodnika naslijeđenih iz generacije u generaciju, pomoćnik Šerijata Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. Rođen je 1196 godine po Hidžri u gradu Der’ijji i odrastao u njemu. Znanje je sticao kod djeda Muhammeda bin Abdulvehhaba i amidža: Abdullaha, Alije i Husejna, kod Hameda ibn Nasira ibn Ma’mera.

On je hafiz, muhaddis, fakih, mudžtehid, povjerljiv, prvak hafiza. Rođen je 1200 godine po Hidžri. Bio je primjer u znanju i blagosti, hifzu i inteligenciji. Bio je veliki poznavaoc hadisa i njegovih prenosioca, njegove ocjene: vjerodostojnog, dobrog i slabog. Bio je poznavaoc fikha, tefsira i arapske gramatike. Kada je riječ o poznavanju prenosioca hadisa bio je ravan velikim hafizima. Govorio bi: “Ja bolje poznajem prenosioce hadisa od stanovnika Der’ijje.” Nije viđena osoba da je u tako ranim godinama postigaa visoki nivo znanja i plemenitih osobina mimo njega.

On je imam, autoritet, pouzdani, osoba velikih ambicija i požrtvovanosti. Rođen je u Zulfiju i sticao je znanje pred šejhom Abdur-Rahmanom b. Hasanom i šejhom Alijom b. Hasanom. Bio je dobar poznavaoc svih šerijatskih disciplina, velikog ibadeta i dugog noćnog namaza, neprestanog zikra, prevelike ljubavi za znanjem, knjigama, njihovim isčitavanjem i njihovim pisanjem.Znanje od njega su mnogi uzeli, neki od njih su: njegov sin Sa’d, šejh Abdul-Aziz, šejh Abdul-Latif, Abdullah b. Abdul-Latif, šejh Sulejman b. Suhman, šejh Omer bin Jusuf, šejh Hasan b. Husejn i mnogi drugi.

On je veliki imam, pobožnjak, zahid, razbijač novotara, otkrivač smutljivaca, čuvar vjere, autor mnogih poznatih i priznatih djela, pouzdan, hudždže. Rođen je 1267 godine po Hidžri u selu Seka’ u pokrajini Ebha. U njoj se odgajao sve do punoljetstva, a zatim je otputovao za Rijad. Tamo je uzeo znanje od šejha AbdurRahmana ibn Hasana i njegovih sinova AbdulLatifa i Abdullaha, šejha Hameda ibn Atika, šejha Hameda ibn Fariasa i drugih.

On je imam, učenjak, radnik po znanju, predvodnik muslmana u svome vremenu, isukana sunnetska sablja, borac, savjetnik. Rođen je 1225 godine po Hidžri u gradu Der’ijji i odrastao u njemu. Prije osme godine naučio je Kur’an. S roditeljima, amidžama i tetcima se odselio u Egipat. U njemu je znanje sticao pred svojim ocem i amidžom, pred šejho Abdullahom i šejhom Ibrahimom koji su tada stanovali u Egiptu, od šejha Alija b. Muhammeda, tetka Abdur-Rahmana b. Abdullaha, od egipatskih učenjaka od kojih su i muftija Džezaira Muhammed b. Mahmdu, Ibrahima el-Bejdžurija šejha Azhara, šejha Mustafe el-Ezherija i drugih.

Bio je dobar poznavalac osnova vjere i svih pitanja koja proizilaze iz njih, dobar poznavalac tefsira, osoba velikih ambicija i požrtvovanosti, velikog poznavanja sunneta, potpunog razmišljanja, velike skromnosti i ibadeta. Znanje je sticao os svoga oca Muhammeda i drugih. Bio je skroman i blag prema svima i običnim i posebnim ljudima. Njegovi skupovi su bili prepuni pravnika i učenjaka hadisa i drugih dobrih ljudi.

On je imam, pouzdani, povjerljivi, hudždžetul-islam, bogobojazni, čisti, isukana sablja protiv novotara, skromni, potpunog razmišljanja, brze spoznaje, velikog straha od Allaha, Subhanehu ve Te'ala. Nakon njegovog oca, ispod nebeskog svoda nije se mogao naći čovjek poput njega u znanju i praktikovanju toga znanja, blagosti, ponašanju, plemenitosti i uspostavljanju Allahova prava.

On je imam, autoritet, valorizator, mudžtehid, hafiz, isukana sablja, razbijač i iskorjenitelj mušebbiha, primjer selefa (prvih generacija) i uzor halefa (potonjih generacija) zahid i pobožnjak, osoba velikog dobra. Znanje je sticao od: Muhammeda b. Abdul-Vehaba, Sulejmana b. Abdul-Vehaba a književnost je preuzeo od Husejna b. Gannama i drugih. Bio je dobar poznavalac osnova vjere i svih pitanja vezanih za to, a isto tako hadisa, arapskog jezika i drugih znanosti.

On je imam, autoritet, fakih, valorizator, Šejhul-islam Abdullah b. Abdur-Rahman b. Abdul-Aziz b. Abdur-Rahman b. Abdullah b. Sultan b. Hamis Ebu-Bittin el-A'zizi. Rođen je u gradu Revda 1194. h. godine i odrastao je u njemu. U svome mjestu je uzimao znanje od šejhova Abdullaha b. Muhammeda i Muhammeda b. Abdullaha b. Tarada ed-Devserija el Hanbelija i skupio veliko znanje iz fihka. Zatim je otišao u grad Šakra'. Tamo je uzimao znanje od šejha Abdullaha b. Abdul-Aziza el-Husejna. Takođe je uzimao znanje i od šejhova Ahmeda b. Hamze b. Rašida i Hameda b. Nasira b. Ma'mera.

On je imam, autoritet, muhaddis, fakih, govornik, valorizator, alim, zahid, bogobojazni, priznati šejh Ishak bin Abdur-Rahman bin Hasan bin Muhammed bin Abdul-Vehhab. Rođen je 1276. h. godine u Rijadu. Lijepo se odgajao. Sticao je znanje pred bratom Abdul-Latifom, takođe, šejhom Abdullahom b. Abdul-Latifom, šejhom Hamedom bin Atikom, šejhom Muhammedom b. Mahmudom, šejhom Abdullahom b. Husejnom el-Mahdubom, šejhom Abdul-Azizom b. Salihom b. Muršidom.

On je imam, autoritet, pouzdan, precizan, hafiz, mudžtehid, skroman, dostojanstven, pobožan, pronicljiv, osoba prelijepog morala. Rođen je u Rijadu 1280. h. godine i lijepo se u njemu odgojio. Neke dijelove Kur'ana naučio je napamet pred svojim ocem. Znanje je sticao pred svojim bratom Abdullahom, a fikh i arapsku gramatiku pred šejhom Hamedom b. Farisom. Bio je poznat u pamćenju i inteligenciji.

On je imam, alim, autoritet, fakih, skroman i pobožan. Rođen je 1267. h. godine u Rijadu i odrastao u njemu. Znanje je sticao pred šejhom Abdur-Rahmanom b. Hasanom i njegovim šejhom Abdul-Latifom, šejhom Abdullahom b. Husejnom el-Mahdubom, šejhom Hamedom b. Atikom i drugima. Podučio se mnogim Šerijatskim disciplinama i nakon toga svoje vrijeme provodio u izlaganju korisnih predavanja i podučavanja drugih. Allah ga je poživio mnogo vremena i time dozvolio velikom broju ljudi da se okoristi od njega. Bio je lijepe građe i lijepog morala, mnogo je šutio.