Islam hukmi
Ažurirano Utorak, 13 oktobar 2009 Šejhul-Islam Ahmed ibn Tejmijje Utorak, 13 oktobar 2009
Ibn Tejmijje kaže: “Većina muslimana se rađa od roditelja muslimana, tako da postaju muslimani hukmijen (pravno). Otuda mnogi praktično ne posjeduju iman. Zatim kada postanu punoljetni neki od njih, praktično ispoljavaju iman i obavljaju farzove, a drugi te farzove obavljaju i poimaju kao čisti običaj slijedeći time svoje rođake i pretke. Tako na primjer, mnogi izdvajaju zekat jer je običaj da sultanovi ljudi dođu i uberu zekat izvršavajući time vjersku obavezu. Onaj ko ga izdvaja ne osjeća da je to Ibadet, tako da u tom pogledu ne razlikuje prisilno uzimanje i novotariju od šerijatski propisanog zekata.
Isti je slučaj sa stanovnicima Mekke koji svake godine odlaze na Arefat, jer je to kod njih običaj, a da pri tom mnogi ne osjećaju da se odlazak na Arefat smatra ibadetom. Ili se bori protiv kafira jer se nejgov narod borio protiv njih i slično tome. Ibadet ovakvih osoba bez sumnje nije validan. Na to upućuje Kur’an i sunnet. Idžma’ ummeta je na stavu da ova djela ne skidaju obavezu farza. Zatim, većina svijeta posjeduje Islam hukmi a iman u srcu ulazi tokom vremena, ako uopšte uđe. Ako ih ne bi obavezivali nijjetom u pogledu ovih djela (tj. da pomenuta djela nijjete kao ibadete a ne kao adete), te ako bi njihova srca ostala bez ovih nijjeta postali bi munafici a pomenute ibadete bi u tom slučaju radili iz običaja i slijepog slijeđenja drugih, kao što je to slučaj sa mnogima danas.”
Medžmu’ fetava, 26/30-32


